Zemljovid - Palača Potala (Potala)

Palača Potala (Potala)
Palača Potala (tibetski: Po ta la, kineski: 布達拉宮) je kompleks spojenih građevina u Lhasi (Tibet) koji su činili zimsku rezidenciju Dalaj Lama još od 7., a palaču od polovice 17. stoljeća, sve do kineske invazije 1959. godine kada je Tenzin Gyatso, XIV. Dalaj Lama, prebjegao u Dharamsalu u Indiji.

Palača Potala je nazvana po planini Potala s koje potječe Avalokitešvara ("Gospodin koji gleda odozgora"), bodisatva koji utjelovljuje samilost svih Buda Mahajana budizma.

Crvena palača

Prema povijesnim zapisima, izgradnja palače Potala započela je u vrijeme Songtsen Gampoa iz dinastije Thubet ili Tubo, u 7. stoljeću. Songtsen Gampo (vladao od oko 609. – 649.) odigrao je vrlo važnu ulogu u političkom, gospodarskom i kulturnom razvoju Tibeta, a također je i ohrabrio bliske veze sa središnjom Kinom. Ujedinio je Tibet i, zbog političkih i vojnih razloga, preselio glavni grad iz Lalonga u Lhasu, gdje je sagradio palaču na Crvenoj planini u središtu grada. Oženio je kraljevnu Tritsun (Bhrikuti) iz nepalske kraljevske kuće i princezu Wencheng iz kineske dinastije Tang. Prvi opis palače je "ogroman kompleks zgrada s tri obrambena zida i 999 soba, plus jedna na samom vrhu Crvene planine".

Nakon pada dinastije Tubo u 9. stoljeću, tibetansko društvo je ušlo u dugo razdoblje previranja, tijekom kojeg je palača na crvenoj planini bila zapuštena. Međutim, u isto vrfijeme je počela da postaje vjersko središte. Tijekom 12. stoljeća, Khyungpo Drakse iz sekte Kadampa, je propovijedao tu, a kasnije je za istu svrhu koristio i Tshurpu Karmapa iz Tsongkapa, osnivač Gelukpa sekte, i njegovi učenici.

Gelukpa sekta se razvila naglo u Tibetu tijekom 15. stoljeća, i postala je dominantna. Uz pomoć Gushri Khana, vođe Mongola plemena Khoshotd, 5. Dalaj Lama porazio je dinastiju Karmapa sredinom 17. stoljeća, i osnovao je dinastiju Ganden Phodrang. Prvo središte njegove vlade bio je samostan Drepung, no, kako je Palača crvene planine bila rezidencija Songtsena Gampoa, i u blizini tri glavna hramova (Drepung, Sera i Ganden), odlučeno je da se obnovi kako bi se spojilo zajedničko političko i vjersko središte. Obnova je započela 1645. godine, a tri godine kasnije kompleks zgrada, s Bijelom palačom (Phodrang Karpo) kao njegovim središtem, završena. Peti Dalaj Lama je preselio tamo i Drepung samostan, i sve od tada Palače Potala je bila rezidencija i sjedište vlade sljedećih Dalaj Lama.

Izgradnju Crvene palače je započeo Sangye Gyatsho, glavni izvršni službenik 5. Dalaj Lame, osam godina nakon njegove smrti, kao spomen na njega i mjesto njegove grobne stupe. Dovršena je četiri godine kasnije (1694.) te je druga po veličini nakon Bijele palače. Palača Potala je postala veliki kompleks dvorana, Budinih hramova i stupa. Pogrebne stupe (chortens) su dodani u spomen na 7., 8., 9., i 13. Dalaj Lamu, svako unutar svoje dvorane. Najnovija je ona 13. Dalaj Lame, zgrada koja je građena od 1934. – 1936. godine.

Posebno treba spomenuti činjenicu da Špilja meditacije kralja Dharme smještena na vrhu brda gdje je Songtsen Gampo izgradio i kapelu Lokeshvara, oba spomenika koja su prethodila izgradnji sadašnje palače.

Stupe Dalaj Lama u palači

 
Zemljovid - Palača Potala (Potala)
Zemlja (geografski pojam) - Kina
Zastava Kine
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji. Poznata kao najmnogoljudnija zemlja svijeta, po veličini površine je četvrta na svijetu (iza Rusije, Kanade i SAD-a) i obuhvaća 9.596.960 km². Pruža se od Tihog oceana na istoku do planinskog lanca Pamira na zapadu (oko 5000 km) i od rijeke Amura (kineski Heilong Jiang) na sjeveru do otoka Hainana na jugu (oko 4000 km).

Na sjeveru graniči s Rusijom (duljina granice 3645 km) i Mongolijom (4677 km), na sjeveroistoku s DNR Korejom (1416 km), na jugu s Vijetnamom (1281 km), Laosom (423 km), Nepalom (1236 km) i Indijom (3380 km), a na zapadu s Pakistanom (523 km), Afganistanom (76 km), Tadžikistanom (414 km), Kirgistanom (858 km) i Kazahstanom (1533 km). Na istoku Kina izlazi na rubna mora Tihog oceana: Žuto more sa zaljevom Bo Hai, Istočnokinesko i Južnokinesko more. Ukupna duljina kopnene granice Kine je 22.147 km.
Valuta / Jezik  
ISO Valuta Simbol Significant Figures
CNY Renminbi (Renminbi) ¥ or 元 2
ISO Jezik
ZH Kineski jezik (Chinese language)
UG Ujgurski jezik (Uighur language)
Neighbourhood - Zemlja (geografski pojam)  
  •  Afganistan 
  •  Indija 
  •  Kazahstan 
  •  Kirgistan 
  •  Kraljevina Butan 
  •  Laos 
  •  Mjanmar 
  •  Mongolija 
  •  Nepal 
  •  Pakistan 
  •  Sjeverna Koreja 
  •  Tadžikistan 
  •  Vijetnam 
  •  Rusija